INSTITUT ZA FIZIKU
Bijenička cesta 46, HR – 10000 Zagreb
Svečano otvorenje Međunarodne godine svjetlosti (IYL2015) održat će se 19. i 20. siječnja 2015. godine u sjedištu UNESCO-a u Parizu u kultnoj zgradi Fontenoy u neposrednoj blizini Eiffelovog tornja. Na otvorenju će biti predstavljene sve ovogodišnje ključne aktivnosti na temu svjetlosti, a nastojat će se potaknuti slične aktivnosti i događaji širom svijeta. Informacije o aktivnostima povodom obilježavanja IYL 2015 u Hrvatskoj dostupne su na internetskoj stranici http://iyl2015.ifs.hr.
Na otvoreni natječaj istraživačkih projekata Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) IP-2014-09-7515 prijavljen je projekt pod nazivom Holografija i interferometrija u uvjetima niske razine svjetlosti (predlagač: dr. sc. Nazif Demoli). Projekt je prošao prvi krug vrednovanja (panel P3 i Stalni odbor za prirodne znanosti) te je upućen na drugi krug vrednovanja (istorazinsko vrednovanje – strani recenzenti). Lijepa vijest za ove blagdanske dane i što uspješniju 2015. godinu.
Istraživano je bilježenje digitalnih holograma slabog signala (0.44 cps) skrivenog ispod šuma detektora (21 cps) upotrebom visokog dinamičkog raspona detektora pojedinačnih fotona.
N. Demoli, H. Skenderović, and M. Stipčević,
“Digital holography at light levels below noise using a photon-counting approach”,
Optics Letters 39 (17), September 1, 2014, pp. 5010-5013.
Dr. Juraj Brozović uspješno je obranio 18. srpnja 2014. godine doktorski rad pod naslovom “Mjerenje opterećenja različitih skplopova između implantata i nadogradnje digitalnom holografskom interferometrijom” na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvu je predsjedao prof. dr. sc. Darko Macan. Mentori: prof. sc. dr. Mato Sušić i dr. sc. Nazif Demoli. Značajan uspjeh jedne vrlo uspješne aktivnosti Laboratorija za koherentnu optiku Instituta za fiziku.
Irski znanstvenici s Trinity Collegea u Dublinu postigli su da svjetlost poprimi polu-cjelobrojnu vrijednost kutnog momenta, što bi moglo imati snažan utjecaj ne samo u fundamentalnom smislu nego i na cijeli niz praktičnih primjena. Više o tome na linku: http://www.telegram.hr/zivot/upravo-je-otkriven-novi-oblik-svjetlosti-i-svi-tvrde-da-je-to-ogromna-stvar-pitali-smo-naseg-najveceg-strucnjaka-zasto/
Projekt Holometar (kratica za ‘holografski interferometar’) započet je u Fermilab-u (Fermi National Accelerator Laboratory, Illinois, USA) s ciljem da istraži samu prirodu prostora-vremena. Je li prostor-vrijeme kvantni sustav kao što je to sama materija (ili kao što je slika na LCD zaslonu pikselizirana)? Holometar ima krakove duljine 40 metara i ekstremnu osjetljivost, a želi se detektirati tzv. ‘holografski šum’, mali trzaji koji odgovaraju brzini od 1 mm na godinu. Link: http://www.space.com/26969-universe-2d-hologram-holometer-experiment.html
Znanstvenici s MIT-a stvorili su 3-D slike živih stanica (koje se gibaju kroz mikrotekući kanal) mjerenjem raspodjele njihovog indeksa loma. Različite boje na prikazanoj slici predstavljaju razlike u mjerenom indeksu loma, što korelira s gustoćom stanice. Suština novog sustava je upotreba fokusiranog laserskog snopa s mogućnošću osvjetljavanja stanica iz različitih kutova te bilježenje amplitudne i fazne informacije raspršene svjetlosti pomoću digitalne holografije pod kutom (‘off-axis digital holography’).
Razvijen je novi uređaj za pohranu podataka temeljen na interferenciji spinskih valova. Podaci se pohranjuju kao magnetski bitovi, a čitaju kao holografske slike. Budući da su valne duljine spinskih valova znatno kraće od svjetlosnih, gustoća pohrane podataka ima daleko veći potencijal od optičkih holograma..